novosti

Na Univerzitetu u Sarajevu održana radionica „Negiranje genocida: historija, taktike i odgovori“

7.7.2025.

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu održana je radionica kao rezultat međunarodne saradnje Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Studentskog parlamenta UNSA i Genocide Studies Programa Yale Univerziteta.

Radionicu je otvorio dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

Uvodna prodavanja studentima Univerziteta u Sarajevu održali su Dr. David Simon, direktor Genocide Studies Programa na Univerzitetu Yale i dr. sc. Hikmet Karčić, naučni saradnik Instituta.

U fokusu su bili historijski pregled, savremene strategije negiranja genocida u Bosni i Hercegovini, kao i odgovori akademske zajednice na ovaj sve prisutniji izazov.

- Poseban fokus stavljamo na prijenos znanja studentima i želimo da ovom aktivnošću približimo njihova zanimanja ostvarujući saradnju s najprestižnijim svjetskim univerzitetima. Ova saradnja je potvrda međunarodne pozicije Instituta kao najznačajnije naučne ustanove u Bosni i Hercegovini u oblasti naučnog proučavanja genocida – naveli su organizatori skupa iz navedenog instituta.

Direktor te ustanove Muamer Džananović kazao je da su u saradnji Instituta i generalno Sarajevskog univerziteta s najprestižnijim svjetskim univezitetima - na šta su u ovim institucijama ponosni, za bosanskohercegovačko društvo i državu posebno bitne teme o devedesetim godinama proteklog stoljeća jer oblikuju njihovu sadašnjost i budućnost.

- Unutar Instituta, mi ćemo fokus ubuduće staviti na edukaciju studenata; pokušavamo  da ih zainteresiramo o ovim temama – rekao je.

U vezi s negiranjima da je u Srebrenici počinjen genocid  jula 1995. godine, Džananović podsjeća da bi u politički kompleksnom bh. društvu, u kojem institucije ne čine dovoljno na sudskom procesuiranju negatora, idealno bilo kad bi u cijeloj državi postojali obrazovni programi za učenje o onome što su  najveći svjetski sudovi utvrdili kao istinu - da je u Bosni i Hercegovini počinjen genocid.

- Međutim, realnost je drugačija i mi kao akademska zajednica pokušavamo učiniti sve što možemo te su i današnja radionica, kao i druge aktivnosti, pokušaj da mladima prenesemo znanje o devedesetim godinama – rekao je direktor Instituta.

Husana Delalović, predsjednica Skupštine Studentskog parlamenta u Sarajevu, kazala je da već sama zainteresiranost njenih vršnjaka za prisustvo ovoj radionici govori o interesu za navedene teme i za njegovanje kulture sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici.

Upitana da li na fakultetima uče dovoljno o tome i na koji način akademska zajednica približava mladoj generaciji dešavanja iz devedesetih, Delalović odgovara da stanje nije  zadovoljavajuće, ali i da pozitivne najave govore da će na Pravnom fakultetu biti posvećeno više pažnje izučavanju genocida u Srebrenici.

- Dakle, ima želje i volje da imamo predmet koji će biti posebno posvećen studijama o ovom genocidu, što je zaista bitno – rekla je Delalović čija generacija, po njenim riječima, na dosta težak i emotivan način percipira bosanskohercegovačku zbilju s početka devedesetih mada se trudi sagledati činjenice objektivno i dostojanstvno napominjati i učiti one koji malo znaju o tome ili ne znaju ništa.

Najbolji odgovor akademske zajednice, pa i njenih najmlađih članova, na izražena negiranja genocida uprkos tome što je u Bosni i Hercegovini na snazi zakon koji to zabranjuje, jeste intenzivno i stručno istraživanje o zločinu i što glasnije opominjanje o posljedicama.

Hikmet Karčić, naučni saradnik u Institutu, ističe da je u odgovarajućem istraživanju primijećen isti obrazac negiranja zločina počinjenih tokom proteklog rata u BiH na pijaci Markale u Sarajevu, na Kapiji u Tuzli, u prijedorskoj regiji i u Srebrenici, a manifestuje se negiranjem odmah po izvršenim zločinima i isticanjem istih 'argumenata' i dan-danas.

- To pokazuje da zločinačka propagandna mašinerija, koja je postojala  i prije 30 godina, koristi jednako iste argumente za negiranje i prikazuje da su „Markale podmetnute“, „da na Kapiji nije stradalo toliko ljudi“, „da nije bilo bijelih traka“, „da kosti žrtava ukopanih u Potočarima nisu ljudske nego životinjske“ itd., itd. – rekao je Karčić.

Najbolji način borbe protiv negiranja je ustrajno 'naučno poništvanje' takvih izjava i potpuno medijsko ignorisanje negatora, smatra on.

Radionica održana danas u Rektoratu Sarajevskog univerziteta jedan je od brojnih događaja povodom 30. godine od počinjenog genocida u Srebrenici, najvećeg zločina u srcu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

(FENA)

Dodatak: 
novosti

Posljednje vijesti

SVE NOVOSTI

UNSAJDER | Odgovornost za budućnost | Ep03 | Niké Wentholt

Nakon Međunarodne naučne konferencije „Srebrenica 30 godina poslije genocida: Sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“, Univerzitet u Sarajevu producirao je podcast posvećen obilježavanju 30. godišnjice genocida u i oko Srebrenice. Kroz šest epizoda ovog podcasta razgovaramo sa uglednim naučnicima i istraživačima koji su bili učesnici Konferencije.

UNSAJDER | Odgovornost za budućnost | Ep02 | David J. Simon

Nakon Međunarodne naučne konferencije „Srebrenica 30 godina poslije genocida: Sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“, Univerzitet u Sarajevu producirao je podcast posvećen obilježavanju 30. godišnjice genocida u i oko Srebrenice. Kroz šest epizoda ovog podcasta razgovaramo sa uglednim naučnicima i istraživačima koji su bili učesnici Konferencije.U drugoj epizodi, Tina Kalinić, viša asistentica na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, ugostila je Davida J. Simona.

UNSAJDER | Odgovornost za budućnost | Ep01 | Prof. dr. Hariz Halilovich – Glas o neizrecivom: Svjedočanstva o genocidu u Srebrenici

Nakon Međunarodne naučne konferencije „Srebrenica 30 godina poslije genocida: Sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“, Univerzitet u Sarajevu producirao je podcast posvećen obilježavanju 30. godišnjice genocida u i oko Srebrenice. Kroz šest epizoda ovog podcasta razgovaramo sa uglednim naučnicima i istraživačima koji su bili učesnici Konferencije.

Na Univerzitetu u Sarajevu održana radionica „Negiranje genocida: historija, taktike i odgovori“

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu održana je radionica kao rezultat međunarodne saradnje Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Studentskog parlamenta UNSA i Genocide Studies Programa Yale Univerziteta.
news

Na Univerzitetu u Sarajevu održana radionica „Negiranje genocida: historija, taktike i odgovori“

7.7.2025.

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu održana je radionica kao rezultat međunarodne saradnje Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Studentskog parlamenta UNSA i Genocide Studies Programa Yale Univerziteta.

Radionicu je otvorio dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

Uvodna prodavanja studentima Univerziteta u Sarajevu održali su Dr. David Simon, direktor Genocide Studies Programa na Univerzitetu Yale i dr. sc. Hikmet Karčić, naučni saradnik Instituta.

U fokusu su bili historijski pregled, savremene strategije negiranja genocida u Bosni i Hercegovini, kao i odgovori akademske zajednice na ovaj sve prisutniji izazov.

- Poseban fokus stavljamo na prijenos znanja studentima i želimo da ovom aktivnošću približimo njihova zanimanja ostvarujući saradnju s najprestižnijim svjetskim univerzitetima. Ova saradnja je potvrda međunarodne pozicije Instituta kao najznačajnije naučne ustanove u Bosni i Hercegovini u oblasti naučnog proučavanja genocida – naveli su organizatori skupa iz navedenog instituta.

Direktor te ustanove Muamer Džananović kazao je da su u saradnji Instituta i generalno Sarajevskog univerziteta s najprestižnijim svjetskim univezitetima - na šta su u ovim institucijama ponosni, za bosanskohercegovačko društvo i državu posebno bitne teme o devedesetim godinama proteklog stoljeća jer oblikuju njihovu sadašnjost i budućnost.

- Unutar Instituta, mi ćemo fokus ubuduće staviti na edukaciju studenata; pokušavamo  da ih zainteresiramo o ovim temama – rekao je.

U vezi s negiranjima da je u Srebrenici počinjen genocid  jula 1995. godine, Džananović podsjeća da bi u politički kompleksnom bh. društvu, u kojem institucije ne čine dovoljno na sudskom procesuiranju negatora, idealno bilo kad bi u cijeloj državi postojali obrazovni programi za učenje o onome što su  najveći svjetski sudovi utvrdili kao istinu - da je u Bosni i Hercegovini počinjen genocid.

- Međutim, realnost je drugačija i mi kao akademska zajednica pokušavamo učiniti sve što možemo te su i današnja radionica, kao i druge aktivnosti, pokušaj da mladima prenesemo znanje o devedesetim godinama – rekao je direktor Instituta.

Husana Delalović, predsjednica Skupštine Studentskog parlamenta u Sarajevu, kazala je da već sama zainteresiranost njenih vršnjaka za prisustvo ovoj radionici govori o interesu za navedene teme i za njegovanje kulture sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici.

Upitana da li na fakultetima uče dovoljno o tome i na koji način akademska zajednica približava mladoj generaciji dešavanja iz devedesetih, Delalović odgovara da stanje nije  zadovoljavajuće, ali i da pozitivne najave govore da će na Pravnom fakultetu biti posvećeno više pažnje izučavanju genocida u Srebrenici.

- Dakle, ima želje i volje da imamo predmet koji će biti posebno posvećen studijama o ovom genocidu, što je zaista bitno – rekla je Delalović čija generacija, po njenim riječima, na dosta težak i emotivan način percipira bosanskohercegovačku zbilju s početka devedesetih mada se trudi sagledati činjenice objektivno i dostojanstvno napominjati i učiti one koji malo znaju o tome ili ne znaju ništa.

Najbolji odgovor akademske zajednice, pa i njenih najmlađih članova, na izražena negiranja genocida uprkos tome što je u Bosni i Hercegovini na snazi zakon koji to zabranjuje, jeste intenzivno i stručno istraživanje o zločinu i što glasnije opominjanje o posljedicama.

Hikmet Karčić, naučni saradnik u Institutu, ističe da je u odgovarajućem istraživanju primijećen isti obrazac negiranja zločina počinjenih tokom proteklog rata u BiH na pijaci Markale u Sarajevu, na Kapiji u Tuzli, u prijedorskoj regiji i u Srebrenici, a manifestuje se negiranjem odmah po izvršenim zločinima i isticanjem istih 'argumenata' i dan-danas.

- To pokazuje da zločinačka propagandna mašinerija, koja je postojala  i prije 30 godina, koristi jednako iste argumente za negiranje i prikazuje da su „Markale podmetnute“, „da na Kapiji nije stradalo toliko ljudi“, „da nije bilo bijelih traka“, „da kosti žrtava ukopanih u Potočarima nisu ljudske nego životinjske“ itd., itd. – rekao je Karčić.

Najbolji način borbe protiv negiranja je ustrajno 'naučno poništvanje' takvih izjava i potpuno medijsko ignorisanje negatora, smatra on.

Radionica održana danas u Rektoratu Sarajevskog univerziteta jedan je od brojnih događaja povodom 30. godine od počinjenog genocida u Srebrenici, najvećeg zločina u srcu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

(FENA)

Dodatak: 
news

Latest News

ALL NEWS

UNSAJDER | Responsibility for the Future | Ep03 | Niké Wentholt

Following the International Scientific Conference “Srebrenica 30 Years After the Genocide: Memory, Responsibility and the Challenges of Denial”, the University of Sarajevo produced a podcast dedicated to commemorating the 30th anniversary of the genocide in and around Srebrenica. Across six episodes, we speak with distinguished scholars and researchers who took part in the Conference.

UNSAJDER | Responsibility for the Future | Ep02 | David J. Simon

Following the International Scientific Conference “Srebrenica 30 Years After the Genocide: Memory, Responsibility and the Challenges of Denial”, the University of Sarajevo produced a podcast dedicated to commemorating the 30th anniversary of the genocide in and around Srebrenica. Across six episodes, we speak with distinguished scholars and researchers who took part in the Conference.In the second episode, Tina Kalinić, Senior Assistant at the Academy of Performing Arts, University of Sarajevo, hosts David J. Simon.

UNSAJDER | Responsibility for the Future | Ep01 | Hariz Halilovich – Voicing the Unspeakable: Testimonial Literature on the Srebrenica Genocide

Following the International Scientific Conference “Srebrenica 30 Years After the Genocide: Memory, Responsibility and the Challenges of Denial”, the University of Sarajevo produced a podcast dedicated to commemorating the 30th anniversary of the genocide in and around Srebrenica. Across six episodes, we speak with distinguished scholars and researchers who took part in the Conference.

Na Univerzitetu u Sarajevu održana radionica „Negiranje genocida: historija, taktike i odgovori“

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu održana je radionica kao rezultat međunarodne saradnje Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Studentskog parlamenta UNSA i Genocide Studies Programa Yale Univerziteta.
NAZAD NA POČETNU
BACK TO HOME PAGE