Negiranje genocida je organiziran i institucionaliziran fenomen

UČENJE O GENOCIDU USMJERITI NA SPRJEČAVANJE PONAVLJANJA I OSTVARENJE NAČELA „NIKAD VIŠE“

U nastavku konferencije „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornosti i izazovi negiranja“, Kim Sadique (De Montfort University) predstavila je svoj rad u kojem problematizira učenje o genocidu koje je zamišljeno kao transformativno iskustvo koje nastoji potaknuti studente i posjetioce memorijalnih muzeja na preuzimanje inicijative i djelovanje usmjereno na sprječavanje ponavljanja takvih i sličnih zločina u budućnosti te doprinos ostvarenju načela “Nikada više“, odnosno predlaže primjenu “pedagogije za društvene promjene”.

Pinar Akarcay (Istanbul University) donijela je zanimljive pojmove u polje istraživanja genocida. „Glavno obilježje politicida i democida je koordiniran i ustrajan pokušaj države ili dominantnih društvenih grupa da, djelimično ili u potpunosti, unište neku društvenu ili političku grupu. Genocid u Srebrenici, skoro prvi genocid počinjen u Evropi, nije samo primjer genocida, već ujedno i primjer politicida i democida“, ističe Akarcay.

U posljednjih trideset godina zabilježeni su brojni pokušaji priznanja političke odgovornosti Nizozemske u vezi s genocidom u Srebrenici. Prema zapažanju Nike Wentholt (University of Humanistic Studies, Utrecht) ti pokušaji su tek djelimično, minimalno rezultirali priznanjem. U svom zajedničkom naučnom članku, Wentholt i Alma Mustafić  tvrde da nizozemska politika i društvo nisu iskoristili pruženu priliku, kada su brojni građanski sudski postupci rezultirali utvrđivanjem odgovornosti Nizozemske za ubistvo više od 350 Bošnjaka.

"Zaključenjem rata u Bosni i Hercegovini, međunarodna zajednica je u Dejtonski mirovni sporazum unijela ideju da povratak Bošnjaka predstavlja ljudsko pravo i oblik pravde, obnavljajući vlasnička prava i raseljene zajednice. U stvarnosti, proces povratka bio je – i ostaje i nakon 30 godina – složen i neujednačen. Ova prezentacija razmatra iskustvo povratka kući kroz dvije prizme: ‘domicid’ kao opis štete nanesene tokom rata, s jedne strane, i ‘obnovu pripadnosti’ kao idealizirani cilj postratnog perioda, s druge strane", istakao je David Simon (Yale University).

Na kraju dana, Sead Turčalo (UNSA) podcrtao je da negiranje genocida u Srebrenici nije spontana pojava niti legitimno "drugo mišljenje", već organizovan i institucionalizovan fenomen. Sistematskim poricanjem sudski utvrđenih činjenica, žrtvama i preživjelima se oduzima pravo na istinu i dostojanstvo, nanosi im se ponovno poniženje i podriva se sama mogućnost pravde. „Revizionistički narativi o Srebrenici služe se prepoznatljivim metodama obmane i manipulacije - potpuna inverzija činjenica, gdje se žrtve proglašavaju krivcima, a zločin prikazuje kao navodna 'osveta'. Ključna taktika je i konstantna diskreditacija izvora istine, od svjedočenja preživjelih, preko udruženja žrtava, do Haškog tribunala, koji se neosnovano etiketira kao "politički sud", sve s ciljem da se uništi povjerenje u dokaze i činjenice“, zaključio je Turčalo.

Večeras (02. jula) u kinu Meeting Point u 19 sati i 30 minuta će biti organizirana specijalna projekcija filmova Quo Vadis, Aida?, režiserke Jasmile Žbanić, kao i kratkog igranog filma „Majka“, proslavljenog režisera iz Turske, Rasita Gorgulua.

Sutra, (četvrtak, 03. juli) nakon planirane posjete Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima, konferencija će biti zatvorena koncertom Sarajevske filharmonije u Narodnom pozorištu sa početkom u 20 sati koji je otvoren za javnost. Na ovom posebno emotivnom koncertu bit će izvedeno djelo "Kindertotenlieder" (Pjesme mrtvoj djeci)slavnog kompozitora Gustava Mahlera – ciklus pjesama koje na snažan i potresan način izražavaju bol roditeljskog gubitka i krhkost ljudskog života. Orkestar predvodi maestra Samra Gulamović, a kao solistica nastupit će mezzosopranistica Amila Ravkić. Ovom prilikom bit će prikazan i video esej u režiji Danisa Tanovića koji kombinira fotografije Damira Šagolja s poezijom Faruka Šehića. Koncertom se odaje počast ne samo djeci stradaloj u srebreničkom genocidu, već i djeci koja su stradala u ratovima i sukobima širom svijeta.

Svi sadržaji dio su programa Univerziteta u Sarajevu pod naslovom „Odgovornost za budućnost“.

‍